Inicijativni odbor za promjenu

idejnog projekta autoceste Zagreb – Sisak

Lastovska 8,

10000 Zagreb.

Dostaviti:

• Načelniku općine g. Peroviću
• Poglavarstvu općine Lekenik

Predmet: Javni uvid, rasprava i donošenje prostornog plana općine Lekenik.

Obračam se u ime Inicijativnog odbora (IO u nastavku teksta) čiji je cilj promjena trase buduće AC Zagreb – Sisak. IO čine predstavnici pojedih sela na predloženoj trasi, stručnjaci, akademici te izabrani mještani Turopolja koji su doprinjeli artikulaciji ovakvom načinu planiranja ključne infrastrukture u RH. IO je aktivno je sudjelovao u javnoj raspravi 2003. godine kada je trasa bila na raspravi i kada su vijeća pojedinih mjesnih zajednica imala priliku iznijeti svoje mišljenja. U tom periodu javna rasprava dopunjena je konkretno pismenim izjašnjavanjem stanovništva neposredno ugroženih naselja.

Obračam se Vama i poglavarstvu neposredno i u ime mještana naselja u Lekničkoj općini; Vukojevac Gornji i Donji te Lekeničke Brežane - stoga što su se oni, vrlo jasno, potpisanom peticijom izjasnili protiv trenutnog prijedloga trase.

Ovaj trenutak pruža priliku općinskom poglavarstvu za zastupanje interesa lokalnog pučanstva u zahtjevu za promjenom trase autoceste. Premda određeni krugovi prejudiciraju lokaciju autoceste tvrdnjom da je pučanstvo zakasnilo jer su radovi na administrativnoj dokumentaciji daleko odmakli ostajemo pri stanovištu da je volja pučanstva primarni uvjet ovog projekta. Nije točna tvrdnja da su radovi na dokumentaciji odmakli, stoga je mudrije sada ispraviti pogrešku dok je potencijalna šteta manja. Autocesta se po ocjeni stručnjaka još uvijek može jeftinije graditi prema idejnom projektu Građevinskog fakulteta u Zagrebu - Zavod za prometnice (prilažemo kartu idejne trase čiju revalorizaciju nije moguće odbaciti i koju je nužno usporediti sa trasom IGH). Tek uz ovakvu usporedbu moguće je donijeti zaključak koja je trasa povoljnija. Ovo do sada nije učinjeno slijedom birokratske volje u određenim institucijama.

Primjera radi, navodimo da u materijalima prostornog plana stoji da bi AC kroz područje općine Lekenik prolazila u duljini od 22 km te bi se samo na toj dionici gradilo 6 mostova, 4 podvožnjaka, 7 nadvožnjaka, 1 akvadukt, 7 propusta te 1 vijadukt. Za primjetiti je da je to više raznih objekata nego što bi ih bilo da cesta ide istočno uz željezničku prugu od Turopolja pa do čvorišta Sisak – i to ne uzimajući u obzir ukupan zbroj raznih objekata od Zagrebačke obilaznice kojih je vise od stotinjak (ova AC ne ide u Zagreb već samo do obilaznice oko Zagreba).

Za poglavarstvo i vijeće opčine Lekenik ovo je jedinstvena prilika da stane u zaštitu interesa i zdravog života svojih sumještana od nametanja nelogicne trase od strane onih kojima je problem daleko od njihovih dvorista kao i od strane privatnih interesa kojima je jedino ovakva trasa prilika za potkuplivanje. I ne samo to ova AC planirana je tako da ide od naselja do naselja a ova uopće nemaju mogučnost njenog korištenja. Selo Vukojevac je tipičan primjer i zaslužuje posebnu pažnju jer je cesta planirana tako da prolazi sredinom sela i na taj način su 42 domačinstva po polovici odsječena od svojih sumještana i vlastitih posjeda. Ovdje se ne radi samo o povredi ljudskih prava hrvatskih građana – ovo je zločin – kada se u perspektivu stavi alternativna trasa onda je primjereno upotrijebiti i terorizam kao oznaku mentaliteta koji zastupa ovakvu devalorizaciju prostora i ekološko turističke budućnosti Turopolja. Doista je pitanje u čijem krevetu spava etika nazovi hrvatskih stručnjaka koji su ovo planirali? Bechtelovom?

U tom svjetlu zanimljivo je primjetiti da sadašnje zagovornike IGH-ovog prijedloga i njihovu tvrdnju da cesta ne može prolaziti uz željezničku prugu, jer da je to problematičan nizinski teren očito pobija činjenica da upravo željeznička pruga prolazi tim područjem i očito nije bila problem inžinjerima Austougarske, ali je eto sada i to problem hrvatskim administrativcima. Na stranu to što se odnose prema uskom pojasu padina Vukomeričkih gorica vandalistički, umjesto da koncentriraju buku i zagađenja u već postojeći prometni trak oni načinju novu devastaciju u području koje ima sasvim uređen i održiv nivo razvoja.

Posebna je tema vodozaštita kojom se neki akteri pokrivaju kada je potrebno skrenuti trasu i provući je kroz naseljeno a ne kroz većinom državno zemljište uz prugu gdje nisu moguće partikularne špekulacije (i koje bi nedvojbeno spustilo cijenu investicije). Tako se kao razlog za skretanje navodi vodozaštitno područje dubiozne kategorizacije dok su za istovjetna područja samo nekoliko desetaka kilometara sjeverno izvode vodozaštitni radovi i skretanje otpadnih voda u kanal Odra. Teško je previdjeti ovako otvoren primjer dvostrukog mjerila.

Ovom prilikom navodimo i vrlo važno stajaliste stalne komisije Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog planiranja koja je uz obrazloženje za svoju trasu navelo slijedeće: “Otpadne vode uz A/C (na potezu od zaobilaznice pa do Mraclina) će se slijevati u poseban kanal i voda će se pročistiti te zatim pustiti u odvodni kanal Sava-Odra”. Pitamo se iz kojeg razloga to nije moguče uciniti i za vodu koja će se slijevati sa ceste iznad vodnog podrucja Turopolje–Peščenica. Takav previd doista zaslužuje posebnu pozornost.

Na koncu potrebno je napomenuti da stručne analize te vode pokazuju da ona zbog velikih količina željeza, magnezija i drugih štetnih primjesa nije uopće podobna za ljudsku upotrebu. Bušenja i istraživanja na tom lokalitetu nedvosmisleno pokazuju da se radi o podzemnim vodama stajačicama.

Stanovnici Turopolja sigurno nisu začuđeni ovakvim nalazom, jer na ovakvo stanje stvari upučuju i sami toponimi, lacus, chret, terra aquosa pa do današnjih Velika i Mala Mlaka, a i u prvoj knjizi Emilija Laszowskog “Povijest Turopolja” navodi močvarni karakter lokalnih područja.

Stoga je neodrživa je konstatacija komisije da otpadne vode nisu problem, one jesu ali ne na alternativnoj trasi već na trasi kroz naselja gdje je bunarska voda zbog slivnosti terena protočna i pitka u što se svatko može uvjeriti posjetom bilo kojem od tisuča domačinstava koja će biti zahvaćena prijedlogom da AC ide pored njihovih bunara. O učestaloj pojavi prevrtanja cisterni sa kemikalijama i gorivom koje će prometovati između dva industrijska centra Hrvatske da i ne govorimo. Stalna komisija Ministarstva za zaštitu okoliša ovakav pogled na situaciju u potpunosti ignorira. No tako nešto i nije čudno obzirom na fundamentalni sukob interesa u vlastitoj organizaciji. Gdje su oni koji štite i oni koji grade i potencijalno uništavaju okoliš sjedinjeni u organizaciju pod istim rukovodstvom. Tako nešto dakako moguće je samo u demokratskoj Hrvatskoj državi.

Stoga je od krucijalnog značaja da lokalna vlast dosljedno sprovodi mandat koji je dobila od lokalnog pučanstva te da djeluje sustavno u smislu kontrolnog mehanizama za boljitak svog pučanstva a time i za Hrvatsku u cjelini. Skrečemo i ovom prilikom posebnu pozornost Poglavarstvu na tu činjenicu te da ustraje u zahtjevu za promjenom trase - da stane na stranu svojih birača te da izbjegne kratkoročni politički bod pritom gubeći povjerenje vlastitih susjeda.

Da stalnoj komisiji Ministarstva za zaštitu voda nije primarni interes pokazuje i njihov odnos prema vodozaštitnom podurčju Črnkovec. Idejnu trasu AC koju je predložio Građevinski fakultet - od Domovinskog mosta pa dalje na jug - proglašena je neprimjerenom jer da dijelom zadire u područje Črnkovec, koje je pod strogom vodozaštitom. Međutim novi most na Savi zahtjeva nastavak gradnje prema jugu i sada je zacrtana nova trasa koja ide po idejnoj zamisli Građevinskog fakulteta te sada to više nije bogohulna trasa (vidjeti priloženu kartu). Što još reći na činjenicu da se cesta već gradi a da studija za okoliš nije nikada niti napravljena? Premda je ta ista komisija to područje u vlastitim dokumentima proglasila zaštičenim. Kako si protumačiti ta dva mjerila i pristupa valorizaciji?

Već je općepoznata činjenica da pojedinci u Velikoj Gorici lobiraju kako bi AC prolazila uz V. Mlaku, Gradiće te između Mraclina i Okuja. Sada je vrijeme priupitati se koji je to lobi na Sisačkoj strani koji tako čvrsto zahtjeva da cesta presječe Ogulinac i tako onemoguči razvoj sela prema zapadu. Uz to raspolavlja Vukojevac i Brežane a Lekeniku i Pesčenici onemogučuje daljni razvoj prema zapadu. Lekenička Poljana u tom nacrtu bit će odvojena od Lekenika. A u najgoru situaciju stavlja se Greda (najdulje selo u Hrvatskoj poslije Babine grede) jer završava u kavezu - sa istočne strane prugom a sa zapadne žičanom ogradom autoceste. A vidljivo je da se Greda počela širiti također prema zapadu te je u zadnjih 30-tak godina nastalo novo naselje Graberje. Pitamo se čiji su to ineteresi i kakvi to ‘stručnjaci’ planiranju. Mjesno rukovodstvo još je prije 3 godine počelo aktivno surađivati sa nasim odborom međutim iz grada Siska (jer pripadaju u grad Sisak) došla im je NAREDBA da se prestanu baviti problemima ceste. U modernoj Hrvatskoj? Nakon ovih posljednih izbora selo se ponovo probudilo i zhtjeva promjenu trase i u tom pogledu se i organizira. Za prepostaviti je da će novoizabrano gradsko rukovodstvo Siska uvidjeti da se ovdje radi o nadpolitičkim problemima te da će uz pomoć nove Županijske vlasti naći zajednički jezik.

U prilog ovome podnesku dostavljam vam na uvid materijale koje ovaj odbor posjeduje kako bi ste lakše mogli donijeti ispravnu odluku bez obzira na neprincipijelne pritiske kojih će sigurno biti. To napominjemo jer nam je svojevremeno u Hrvatskim cestama rečeno kako su pojedinci sa Sisačkog podrucja inzistirali na trasi koja je zacrtana dok je jos bila aktualna Bechtelova cesta za Split preko Bihača.

Prilozi sa kračim obrazloženjem.

- “Zahtjev za promjenu trase autoceste” u kojem su sažeti i nabrojani razlozi zbog kojih tražimo promjenu trase.

- Dopisi vijeća Mjesnih odbora kojima se traži promjena trase: Velika Mlaka, Mraclin, Ogulinec,Vukojevac, Brežane Lekeničke, Poljana Lekenička

- Pismeno izjašnjenje stanovnika naselja: Ogulinec, Vukojevac, Brežane Lekeničke

-. Strucni prilog prof. dr. sc. Branimira Prpića

-. Tri stručna priloga doc. Dr. Damira Pološkog iz Zavoda za prometnice, Građevinski fakultet Zagreb

-. Stručni prilog Dr. sc.Srečka Božičevića dipl.ing. geologije-hidrogeologije, viši znanstveni suradnik HAZU

-. Stručni prilog Mr.sc. Franje Perovića.

-. Dr. sci.Vladimir Lay, Studija utjecaja na okoliš (SUO) izgradnje AC Zagreb-Sisak

Napominjemo da je ova studija rađena po narudžbi i financirana od strane IGH ali zbog toga što nije rađena po volji naručioca IGH uopće nije data na javnu raspravu, stoga vam istu prilaze IO

-.Karta izmjenjenog prostornog plana grada V. Gorice sa ucrtanom trasom AC a koju oni nazivaju – obilaznica - i koja je već u radu (prve nadjene rimske iskopine kod Sčitarjeva) Cesta se gradi po zacrtanoj trasi Građevinskog. fakulteta Zagreb (Dr. Pološki) i to je trasa kojom je potrebno nastaviti do čvorista Sisak.

Zagreb, 3 rujna,2005 god. Za inicijativni odbor

Stjepan Debic, dipl. oec.

Lastovska 8, Zagreb