Držimo kako je to daleko jeftinija i prirodnija varijanta jer bi se
omogučio razvoj i širenje naselja uz sadašnju cestu.
Sagradi li se autocesta na trasi koju sada predviđaju investitori, ta
će se naselja stisnuti na prostor između autoceste i pruge, a u
njezinu gradnju uložit će se znatno više novca - kazuje Stjepan
Debić, predsjednik udruge.
Sve što radimo dostupno je javnosti. Dopisi mjerodavnima, peticije i drugo
mogu se pročitati na našoj internetskoj adresi: autocesta.org.
Drugi Debićev argument za trasu istočno od željezničke pruge je i cijena, što
temelji na činjenici da je na toj trasi više od 90 posto zemljišta u vlasništvu
države ili tvrtki u državnom vlasništvu, što bi smanjilo cijenu za visinu
novca potrebnog za otkup zemljista. Prema njegovoj gruboj procjeni, otkup
zemljišta mogao bi se popeti na 20-30 milijuna eura.
Trasa uz prugu je bolja i ona ne bi rasjecala naselja koja se razvijaju prema
Vukomeričkim goricama - smatra Goran Beus Richemberg, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice.
Otkup vočnjaka od
strane Hrvatskih Autocesta mogao bi, rekao je Sudski vještak
Franjo Meštrovic koji cijenu hektara vočnjaka procjenjuje na
200,000 kuna, toj državnoj sluzbenici osigurati zaradu od 2.9 milijuna
kuna.
Ana Zelić Matić -
djelatnica Zagrebačke Županije supruga bivšeg HDZ-ovog
dožupana Matića - je u kraćem telefonskom razgovoru rekla da je
šokirana tom viješću.
Iako se viš od 30 godina planiralo da autocesta Zagreb Sisak prolazi kroz Veliku Mlaku, ona će ići kroz Veliko Polje. Velikogoričko poglavarstvo tražilo je promjenu koridora jer bi, kazu, podijelilo Veliku Mlaku i uništilo poljoprivrednu proizvodnju, odnosno vočarstvo i povrtlarstvo jer bi cesta prolazila preko poljoprivrednih zemljišta. Također smatraju da je nova trasa puno bolje prometno rješenje.
Zbog podignute
tužbe Inicijativnog odbora odluka Ministarstva zaštite
okoliša o prihvatljivosti Studije o utjecaju na
okoliš ne može se smatrati pravomočnom. To onda dovodi u
pitanje izdavanje lokacijske dozvole.
Inicijativni
odbor smatra da bi predviđena trasa uništila poljoprivredne
i šumske površine, izazvala eroziju
zemljišta, prekinula prirodan tok razvoja desetak sela,
ugrozila migraciju životinja i vodozaštitno područje u
Velikoj Mlaki. Član Lekeničkog poglavarstva i predsjednik mjesnog HSS-a
Ivan Kenig kazao je da su cestu trasirali ljudi koji nikad nisu bili na
terenu.
Sociološki
dio studije utjecaja na okoliš ne ide u prilog gradnji
prometnica na zacrtanoj trasi pa je taj rad dr. sci. Vladimira Laya sa
Instituta Ivo Pilar jednostavno izbačen iz studije.
Još se ne zna kako će se financirati
gradnja autoceste Zagreb - Sisak. Prometni
stručnjaci upozoravaju da se autocesta isplati graditi samo ako dnevni
promet na njoj bude 15,000 vozila. Kod Lekenika na dan prođu samo 8163
vozila uz pretpostavku da po sada vrijedećim tarifama pristanu platiti
15 kuna cestarine.
Državna uprava očito nema efikasnog mehanizma
kojim bi se odvojila od ucjena uske skupine pojedinaca koji su dovoljno
arogantni da skrenu cjelokupan projekt s ekološki povoljnije
trase – ali koja bi prolazila zemljištem većinom u
vlasništvu Hrvatskih šuma u kojem bi
teško zadovoljili svoje špekulantske interese
parcelama na trasi autoceste.
Večernji List
Ministrica
Matulović-Dropulić ne uči iz pogrešaka u trasiranju koje su
već učinjene na Varaždinskoj autocesti i na koje upozorava dr. Dragutin
Feletar, profesor na zagrebačkom PMF-u i bivši član Vijeća
za promet HAZU.
Iako je i tada
svima bilo jasno da je prirodnije i isplativije autocestu graditi
nizinskom trasom kojom se proteže međunarodna pruga
Budimpešta – Zagreb.
Presudila je politika koja se po svemu sudeći i poslije
umiješala prilikom završetka sporne dionice.
Predlažemo da buduću autocestu treba od Zagreba do
Lekenika planirati uz postojeću željezničku prugu a dalje zbog granice
poplave, prema postojećem idejnom projektu. Time bi se autocesta na
nekoliko kilometara udaljila od naselja, a bila bi zadovoljena i
Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih staništa
koje je Hrvatska potpisnica objašnjava prof. dr. sc.
Branimir Prpić.
