INICIJATIVNI ODBOR ZA
PROMJENU TRASE IDEJNOG
PROJEKTA AUTOCESTE
ZAGREB - SISAK
ZAHTJEV
ZA PROMJENU TRASE AUTOCESTE ZAGREB - SISAK
Idejni projekt autoceste Zagreb-Sisak predložen je od Zagreba do Mraclina uz željezničku prugu, te nadalje rubom Vukomeričkih gorica, ova trasa ima nepovoljan utjecaj na sela Okuje, Mraclin, Buševac (zajedno sa Novim Selom), Ogulinec, Donji Vukojevac, Gornji Vukojevac, Pešćenica, Brežane te Lekenik.
Smatramo da bi buduću trasu autoceste Zagreb-Sisak trebalo planirati od Zagreba do iza Lekenika i/ili Grede uz postojeći smjer željezničke pruge Zagreb-Sisak, a dalje, zbog granice poplave, prema postojećem idejnom projektu. Na taj način, izbjegavanjem granice poplave kod Lekenika odnosno prelaskom trase autoceste (AC u nastavku teksta) na rub Vukomeričkih gorica, bila bi zadovoljena Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih staništa koje je Hrvatska potpisnica.
Sa istočne strane željezničke pruge cesta bi prolazila gotovo cijelim putem kroz nenaseljeno državno zemljište (čime je izbjegnut trošak otkupa). To zemljište nije poljoprivredno uređeno a šume su od pruge udaljene i po par stotina metara (nigdje bliže od sto metara). Manji broj kuća pojavljuje se u naseljima Turopolje i Lekenik, ali one se zaobilaze uvažavanjem strukovnih zahtjeva na AC (vijugavost trase zbog bolje preglednosti, umanjenog zamora, itd.)
OBRAZLOŽENJE
U ovome obrazloženju navodimo i nabrajamo neke ekološke i ekonomske razloge za promjenu trase do kojih smo došli na osnovu razgovora sa stanovnicima nabrojenih mjesta, predsjednicima mjesnih odbora navedenih sela kao i sa rastućim brojem ovoj ideji naklonjenih stručnjaka.
Planirana trasa AC prekida prirodan tok razvoja svih navedenih naselja prema zapadu kao jedino mogućem. Činjenica je da od 2. svjetskog rata pa do danas, tj. u posljednjih 50-ak godina, uz postojeću cestu Zagreb-Sisak više nema slobodnog građevinskog prostora i razvoj svih naselja je krenuo prema zapadu u više smjerova kao jedina mogučnost. Osim toga razlog je i bježanje od sadašnje zakrčene prometnice u mirniji i prirodniji okoliš. Ovome je potrebno dodati mnoštvo građana Zagreba koji u sve većem broju grade domove uz navedena naselja, uz njih velik je broj i 'vikendaša'. Pored razvoja tih naselja u posljednjih 50 godina sada treba imati i viziju razvoja za budućnost, nekoliko stoljeća unaprijed, te tako i planirati prostor.
Planirana trasa pridonosi:
· uništenju dijela poljoprivrednih površina
· eroziji reljefa
· uništenju dijela šumskih površina obronaka Vukomeričkih Gorica
· prekidu migracija životinjskog svijeta – od značaja i za lovstvo
Stanje bi se realizacijom AC prema idejnom rješenju nepovratno pogoršalo. Tome treba dodati i onečišćenja koja bi zahvatila sva navedena naselja pored kojih bi AC prolazila.
Znamo da su šumska gospodarstva protiv trase uz željezničku prugu, ali je ipak zdravije za ljude i poljoprivredu (nasuprot trovanja), da trasa bude pored pruge i šuma jer su šume faktor koji najbrže apsorbira sva zagađivanja ako već do njih mora doći.
Gradnjom AC uz istočnu stranu željezničke pruge izbjegava se veće narušavanje prirode a dobro planiranim zahvatima mogli bi se poboljšati i šumski tereni između željezničke pruge, nove buduće AC kao i rijeke Odre. Poznato je (kad je već čovjek ušao u te šume) da je nedavnim iskopom kanala na jednom dijelu šumskih površina došlo do velikog sušenja stabala, i to najvise, poznatog hrasta lužnjaka.
U ovom zahtjevu posebno ističemo problem zagađivanja podzemnih voda s obzirom da se vodotok u tom području pruža u smjeru zapad–istok. Transport nafte i naftnih derivata kao i ostalih kemijskih proizvoda ali i nečistoća (od otpadnih ulja, ispušnih plinova i slicno) realna su opasnost za zagađenje podzemnih voda. Tu posebno ističemo zagađenje na stotine i stotine bunarskih voda kojima se koriste sva navedena naselja pomenuta na početku ovoga zahtjeva pa i šire. Ovaj problem je također jedan od najvažnijih i vrlo konkretnih razloga za promjenu trase AC.
Treba razmatrati i zagađivanje zraka, a obzirom na ružu vjetrova sva zagađenja vjetar bi prenosio na naselja ne samo u neposrednoj blizini AC. Tako je na Geofizičkom zavodu PMF-a u Zagrebu već znanstveno dokumentirana pojava izmjene, opterečenog zagađenjima, zagrebačkog zraka svježim sa obronaka Vukomeričkih gorica (I.Lisac 1984) a koje bi ovom trasom bile dodatno devastirane. Takva devastacija trajno bi narušila koristan očiščujući efekat koji to gorje sa svojim šumama ima na zagrebačku mikroklimu. Uz atmosfersko zagađenje treba pomenuti i zagađenje bukom. Trasom AC uz željezničku prugu povečanje buke u navedenim naseljima u potpunosti bi se ne samo izbjeglo već i smanjilo zbog istovremenog odterećenja današnjeg magistralnog pravca Zagreb-Sisak.
Biološka raznolikost (biljke, kralješnjaci, beskralješnjaci) bila bi umnogočemu ugroženija u prostoru predviđene trase AC, ona je već ionako načeta korištenjem pesticida i herbicida u poljodjelstvu. Stanje se, međutim, popravlja jer proizvođaći hrane prelaze na ekološko poljodjelstvo što se vidi i na tržnicama Zagreba i susjednih gradova.
Prema studiji PMF-a (Meštrov, 1986) u istočnom dijelu od željezničke pruge biološka raznolikost je iznosila 2000 taksona (kralješnjaci, beskralješnjaci, biljke) dok je u zapadnom dijelu, dakle u području planirane AC, prema procijeni bila u to vrijeme viša od 2000 taksona zbog vrsta koje se nalaze u agroekosustavima (Vidi prilog Mr.sc. Franje Perovica).
Gradnja ceste uz željezničku prugu bila bi kraća između 5 - 7 km (ovisno o tome na kojem mjestu bi prelazila željezničku prugu na zapad). Ako se uzme da cijena 1 km AC iznosi oko 5 milijuna EURA onda ovaj iznos uštede nije nezanemarljiv.
Osim toga izbjegla bi se gradnja između 10 – 15 nadvožnjaka (uz prugu taj je broj oko 4 – 6 ) ovo dodatno pojeftinjuje gradnju predloženom trasom uz prugu. Gradnjom AC uz prugu mogao bi se također koristiti željeznički prijevoz za dopremu materijala umjesto višestruko skupljeg kamionskog.
Stanovništvo nabrojenih naselja nije zainteresirano za korištenje AC i ne želi trpjeti sve nabrojene nedaće koje su povezane s njom. Predsjednici nekih mjesnih odbora (Mraclin, Ogulinac, Vukojevac) samoincijativno su ponudili i referendum za promjenu trase. Vjerujemo da će se toj inicijativi našim budućim zalaganjem pridružiti i drugi mjesni odbori što će mjeseci koji slijede i pokazati. Naravno u ovu skupinu ljudi ne spadaju oni koji misle kako će prodajom vlastitog zemljišta za AC steći veliki novac ili pak oni koji već navodno kupuju zemljišta kuda bi trebala prolaziti AC.
Korisnici buduće AC biti će udaljenija mjesta Banovine te teški transport iz Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice, Topuskog, Dvora, Dubice i dr. kao i industrija pomenutih mjesta te dio transporta iz sjeverozapadne Bosne i Hercegovine koja prometno gravitira prema Zagrebu i sjevero-zapadnoj Hrvatskoj. O prometnoj zagušenosti postojeće ceste Zagreb–Sisak postoje podaci. Vidljivo je da se npr. od Velike Gorice pa do Dužice promet smanjuje za približno 30% a ostatak čini teretni promet iz nabrojenih udaljenijih mjesta.
U određenim stručnim krugovima čuli smo i mišljenje da će sadašnji idejni projekt AC još više opteretiti zagrebačke mostove Slobode i Mladosti te da bi AC trebalo planirati prema novom budućem mostu na istočnoj strani Zagreba. Ovo također govori u prilog trase uz željezničku prugu Zagreb-Sisak.
INICIJATIVNI ODBOR ZA
PROMJENU TRASE IDEJNOG
PROJEKTA AUTOCESTE
ZAGREB - SISAK